Održana 23. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Dana 29. studenoga 2024. održana je 23. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ravnatelja Uprave za upravljanje javnim dugom Ministarstva financija Republike Hrvatske Hrvoja Radovanića, člana Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Tomislava Ridzaka, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Izloženost domaćega financijskog sustava sistemskim rizicima ostala je blago povišena pod utjecajem visoke neizvjesnosti u globalnom okružju, ponajviše povezane s geopolitičkim i trgovinskim rizicima. Rastuće geopolitičke napetosti i procesi geoekonomske fragmentacije mogli bi generirati šokove u globalnom gospodarstvu i financijskom sustavu, s negativnim implikacijama i za domaće makrofinancijsko okružje. U sektoru financijskih usluga naglašeni su ciklički rizici, uglavnom povezani s relativno visokim tržišnim vrednovanjima u okolnostima niske premije za rizik, što povećava vjerojatnost nastanka iznenadnih i snažnih cjenovnih korekcija na financijskim tržištima.

U uvjetima razmjerno snažnoga gospodarskog rasta i postupnog smanjivanja stope inflacije u Hrvatskoj se nastavio snažan rast kredita kućanstvima, posebice potrošačkih kredita. Kamatne stope na kredite kućanstvima su stabilne , a kamatne stope na kredite poduzećima počele su se smanjivati. Iako rizike povezane sa snažnim rastom kredita ublažava relativno niska zaduženost kućanstava, naglašavaju ih relativno visoki omjeri otplata duga i dohotka, koji su dodatno porasli za stambene kredite u uvjetima viših kamatnih stopa i cijena stambenih nekretnina. Istodobno je rast kredita poduzećima ostao prigušen te je ponajviše usmjeren prema djelatnostima povezanima s tržištem nekretnina i trgovini. Na tržištu stambenih nekretnina cijene su nastavile snažno rasti uz niži broj kupoprodajnih transakcija, a ciklički rizici povezani s tim tržištem ostali su povišeni.

Unatoč kratkoročnim skokovima kolebljivosti, tijekom 2024. nastavio se globalni trend rasta cijena gotovo svih klasa financijske imovine potaknut optimističnim raspoloženjem investitora i snižavanjem ključnih kamatnih stopa vodećih središnjih banaka. To se odrazilo i na domaće tržište kapitala, na kojemu je zabilježen rast prometa i cijena. Tako je glavni dionički indeks CROBEX u prvih deset mjeseci 2024. zabilježio porast od 20,9%, a obveznički indeks CROBIS u istom se razdoblju povećao za 2,0%. Imovina sektora financijskih usluga nastavila se povećavati zbog rasta vrednovanja ulaganja i novih neto uplata pa se i profitabilnost oporavila u odnosu na prvi dio godine, a zalihe likvidnosti i solventnosti sektora zadržale su se na visokim razinama.

Otpornost bankovnog sustava na moguće šokove podupiru visoka razina likvidnosti i kapitala, čemu pridonosi i makrobonitetna politika HNB-a. Održavanjem zaštitnih slojeva kapitala na visokoj razini jača se sposobnost sustava da nastavi financirati gospodarstvo i u slučaju pogoršanja makroekonomskih i financijskih uvjeta. HNB redovno prati evoluciju rizika za stabilnost financijskog sustava i po potrebi će prilagođavati mjere makrobonitetne politike.