Održana 21. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Dana 19. prosinca 2023. održana je 21. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ravnatelja Uprave za upravljanje javnim dugom Ministarstva financija Republike Hrvatske Hrvoja Radovanića, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

U raspravi je zaključeno da glavni rizici za stabilnost financijskog sustava proizlaze iz povišenih geopolitičkih rizika te utjecaja viših kamatnih stopa na sposobnost otplate duga za kućanstva i nefinancijska poduzeća. Trenutačne relativno povišene cijene dionica u odnosu na ekonomske odrednice na pojedinim globalnim tržištima te potisnuta premija za rizik predstavljaju rizik eventualnih budućih korekcija cijena, a koje bi se mogle preliti i na domaće tržište. Uzlazna faza ciklusa na tržištu nekretnina u članicama EU-a uglavnom je završila, a nekima se ciklus već preokrenuo. I u Hrvatskoj je od kraja 2022. godine vidljivo smanjenje prometa stambenih nekretnina, a u trećem tromjesečju i stabilizacije cijena.  

Bankovni je sustav i nadalje iznimno visoko kapitaliziran, a ove godine znatno je porasla i profitabilnost u uvjetima rasta kamatnih stopa i relativno visokog udjela kratkoročne imovine osjetljive na njihovu promjenu. Dok je kreditiranje poduzeća prigušeno, rast kredita stanovništvu i nadalje je snažan, uz stabilan doprinos stambenih kredita i sve brži rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati, no zadržavanje kamatnih stopa na povišenoj razini i eventualno slabljenje gospodarskog rasta mogli bi preokrenuti taj trend. Kako bi ojačala otpornost kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka u lipnju 2023. donijela je odluku o dodatnom povećanju stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, koja raste s 1%, koliko će kreditne institucije morati održavati od 31. prosinca 2023., na 1,5%, s početkom primjene u lipnju 2024. godine. Na sjednici je izviješteno i o ostalim recentnim makrobonitetnim aktivnostima HNB-a: agregatnom povećanju kapitalnih zahtjeva za ostale sistemski važne institucije, nastavku primjene viših pondera rizika za izloženosti osigurane nekretninama te o postupanjima po preporukama Europskog odbora za sistemske rizike.

Na financijskim tržištima zabilježen je u 2023. snažan rast vrijednosti financijskih instrumenata podržan optimizmom investitora zbog usporavanja stope inflacije i mogućeg približavanja završetka pooštravanja monetarne politike, uz izbjegavanje recesije globalnoga gospodarstva. To se odrazilo i na domaće tržište dionica, koje je u 2023. imalo rekordan rast cijena te se dionički indeks CROBEX u prvih 11 mjeseci povećao za 23%, a porasle su i vrijednosti udjela u obveznim mirovinskim fondovima, uz rast Mirex indeksa za sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova. Najistaknutiji rizici kojima je domaći sektor financijskih usluga na kraju trećeg tromjesečja 2023. izložen i nadalje su kamatni i s njime povezani tržišni rizici. Iako smanjeni u odnosu na prvo tromjesečje 2023., sistemski rizici u sektoru financijskih usluga na kraju rujna 2023. još su bili na blago povišenim razinama.