Održana 20. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Danas je održana 20. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Marka Primorca, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Početak 2023. obilježilo je smanjenje makroekonomskih neizvjesnosti povezanih s inflacijskim i gospodarskim kretanjima, no poremećaji u pojedinim međunarodnim financijskim institucijama zadržali su razinu sistemskog stresa na povišenoj razini. Kao glavni rizici za stabilnost financijskog sustava izdvajaju se utjecaji razmjerno slabih gospodarskih izgleda i povišene inflacije, pooštravanja uvjeta financiranja te moguće prelijevanje kretanja sa svjetskih financijskih tržišta. Stresne epizode u bankarskom sektoru u SAD-u i Švicarskoj nisu, izuzevši privremene kolebljivosti, stvorile trajniji nepovoljan učinak na europske banke i financijska tržišta, s obzirom na niske izravne izloženosti, različite poslovne modele i strože regulatorne zahtjeve europskih banaka.

Na početku 2023. u Hrvatskoj je uveden euro, čime je gotovo u potpunosti uklonjen valutni rizik, kao jedan od glavnih sistemskih rizika. Prilagodba instrumenata monetarne politike znatno je povećala likvidnost u bankovnom sustavu. To je odgodilo prijenos pooštravanja monetarne politike Europske središnje banke na kamatne stope u Hrvatskoj, koji je bio nešto brži i izraženiji za kredite poduzećima i njihove depozite nego za poslovanje sa stanovništvom. Okružje viših kamatnih stopa povoljno djeluje na poslovanje banaka, povećavajući kamatne marže i dobit, dok se porast kreditnog rizika zbog rasta tereta otplate duga kod ugovora s promjenjivim kamatnim stopama i skupljega novog zaduživanja može očekivati s određenom odgodom. Negativni učinci porasta kamatnih stopa na vrednovanje financijskih instrumenata razmjerno su blago umanjili kapital kreditnih institucija pa je sustav i nadalje visoko likvidan, kapitaliziran i s dobrim izgledima za povećanje profitabilnosti. Ciklički sistemski rizici nastavili su se povećavati pod utjecajem snažnog rasta kreditiranja i ubrzanja rasta cijena nekretnina krajem 2022. Ipak, u posljednjem tromjesečju 2022. snažno se smanjila aktivnost na tržištu stambenih nekretnina, uz pad broja kupoprodajnih transakcija, što može biti prvi nagovještaj preokreta financijskog ciklusa, zbog čega je potrebno kontinuirano pratiti tekuća kretanja.    

Iako blago smanjeni u odnosu na kraj 2022., sistemski rizici u sektoru financijskih usluga na kraju ožujka i dalje su se nalazili na povišenim razinama. Pritom kretanja na domaćem i inozemnim financijskim tržištima nastavljaju biti glavni izvor rizika koji ugrožavaju profitabilnost sektora financijskih usluga kroz povećani tržišni i kamatni rizik. Sve izraženija očekivanja investitora glede skorašnjeg završetka ciklusa monetarnog pooštravanja te smanjena premija za rizik dioničkih ulaganja glavni su uzroci oporavka tržišnog raspoloženja. Oporavak vrednovanja zabilježilo je i domaće dioničko tržište, pa je tako CROBEX pokazao rast od 12,7% u prva četiri mjeseca 2023. Prinosi sektora mirovinskih fondova također su se oporavili u 2023., pri čemu su indeksi MIREX svih triju kategorija obveznih mirovinskih fondova iskazali rast vrijednosti u prva četiri mjeseca 2023.