Održana 19. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Dana 21. studenoga 2022. održana je 19. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Marka Primorca, člana Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Tomislava Ridzaka, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

U raspravi je zaključeno da su rizici za stabilnost financijskog sustava porasli, u uvjetima povećane neizvjesnosti, pogoršanih gospodarskih izgleda, povišene inflacije, povećane kolebljivosti i negativnih kretanja na financijskim tržištima, te se nalaze na povišenoj razini. Porast ključnih kamatnih stopa u najvećim svjetskim gospodarskim područjima dosad je imao vrlo blag i ograničen učinak na Hrvatsku, no s očekivanim daljnjim stezanjem monetarne politike taj bi učinak mogao ojačati. Nasuprot tome, početkom iduće godine Hrvatska postaje članica europodručja, a smanjenje stope obvezne pričuve i ukidanje minimalne stope deviznih potraživanja ublažit će i usporiti pogoršanje uvjeta financiranja na domaćem tržištu. Osim toga, dio klijenata banaka od kamatnog rizika štiti relativno rasprostranjeno zaduživanje s fiksnom kamatnom stopom, dok zakonska ograničenja ublažavaju intenzitet kojim će kamatne stope rasti za klijente s ugovorima o kreditu uz promjenjive stope.

U uvjetima pogoršanih gospodarskih izgleda i povišene inflacije investicijsko je raspoloženje globalnih ulagača negativno pa se cijene financijske imovine na gotovo svim segmentima globalnih financijskih tržišta nastavljaju smanjivati. Na domaćem tržištu kapitala cijene dionica i obveznica također su smanjene (za 8,5% odnosno 13,8% do sredine studenoga 2022.), no njihovo je smanjenje bilo blaže u odnosu na međunarodna tržišta, djelomično i zbog strukturno niske likvidnosti. Kretanja na domaćem i inozemnim financijskim tržištima nastavljaju biti glavni izvor rizika koji umanjuju profitabilnost sektora financijskih usluga kroz povećani tržišni rizik, a u srednjem roku uz pogoršana makroekonomska kretanja ujedno povećavaju i razinu kreditnog rizika.

Financijski ciklus i dalje se nalazi u uzlaznoj fazi, a na jačanje cikličkih sistemskih rizika u prvih devet mjeseci 2022. najviše su utjecali ubrzanje rasta cijena stambenih nekretnina i bankovnoga kreditiranja. Aktivnost na tržištu stambenih nekretnina bila je stabilna u prvoj polovini godine, a rast cijena ubrzao se na 13,6%. Pritom se, uz stabilan rast stambenih kredita kućanstvima, ove godini izrazito pojačalo i kreditiranje poduzeća, u uvjetima rasta troškova energije i sirovina te povećanih rizika održivosti njihova poslovanja. Pogoršanje gospodarskih kretanja zasad se još nije odrazilo na kreditne institucije, koje su nastavile poboljšavati profitabilnost, no rizici za njihovo poslovanje u sljedećem razdoblju rastu.

Kako bi dodatno ojačala otpornost kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka najavila je još jedno povećanje protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala (PCK). Tako će kreditne institucije, koje trenutačno ne moraju izdvajati dodatni kapital za ovaj zaštitni sloj, od ožujka 2023. morati održavati stopu PCK-a od 0,5%, a od kraja 2023. od 1% ukupne izloženosti riziku. Budući da kreditne institucije na razini cijelog sustava imaju znatne viškove kapitala iznad regulatornih zahtjeva, povećani kapitalni zahtjevi ne bi trebali nepovoljno utjecati na trošak i dostupnost bankovnoga kreditiranja. Na sjednici je izviješteno i o ostalim makrobonitetnim aktivnostima HNB-a: utvrđivanju ostalih sistemski važnih institucija, prikladnosti pondera rizika za izloženosti osigurane nekretninama i (ne)priznavanju makrobonitetnih mjera država članica EGP-a.