Održana 18. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

U Hrvatskoj narodnoj banci dana 17. svibnja 2022. održana je 18. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje člana Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Tomislava Ridzaka, ravnatelja Uprave za upravljanje javnim dugom Hrvoja Radovanića, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Na sjednici se raspravljalo o glavnim rizicima za stabilnost financijskog sustava, koji u prvom redu proizlaze iz neizvjesnosti u vezi s trajanjem i posljedicama rata u Ukrajini, rastuće inflacije i očekivane normalizacije monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja. U takvom se okružju povećala kolebljivost na svjetskim financijskim tržištima, a smanjila vrijednost financijskih instrumenata osjetljivih na promjenu kamatnih stopa i raspoloženja investitora. Očekivani porast kamatnih stopa na svjetskim tržištima pooštrava i domaće uvjete financiranja, što će povećati teret otplate duga kod ugovora s promjenjivim kamatnim stopama i cijenu novog zaduživanja, dok bi, s druge strane, očekivano skoro uvođenje eura moglo donekle ublažiti intenzitet takvih kretanja.

Nakon što su se tijekom 2021. nastavile poboljšavati kvaliteta kreditnog portfelja i profitabilnost banaka, bankovni sustav je i početkom ove godine ostao visokokapitaliziran i likvidan, unatoč jačanju sistemskih rizika. Brza sanacija domaće banke u posrednom ruskom vlasništvu, prodajom drugoj domaćoj banci, ublažila je rizike za financijsku stabilnost proizišle iz neposredne reputacijske zaraze nakon ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja sankcija Rusiji. Otpornost bankovnog sustava na malo vjerojatne, ali moguće šokove, potvrđena je i ispitivanjem otpornosti u stresnom scenariju, koji pretpostavlja dugotrajne inflatorne pritiske uz postupni porast kamatnih stopa i razmjerno nepovoljna gospodarska kretanja u trogodišnjem razdoblju. Visoka razina akumuliranoga kapitala koji kreditne institucije održavaju iznad zakonskih minimalnih zahtjeva pritom je presudna za očuvanje stabilnosti sustava. No, vidljive su naznake jačanja cikličkih rizika, koji se ponajviše ogledaju u rastu cijena nekretnina i stambenoga kreditiranja, potaknutih snažnom inozemnom i domaćom potražnjom u okružju niskih kamatnih stopa, kao i subvencijama za kupnju prve nekretnine. Stoga je Hrvatska narodna banka povećala stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0% na 0,5%, s početkom primjene od ožujka 2023., kako bi dodatno ojačala otpornost kreditnih institucija.

Izloženost domaćeg sektora financijskih usluga korekcijama cijena dioničkih ulaganja povećala se, uz istodobno blago povećanje kamatnog rizika, s obzirom na ostvareni rast kamatnih stopa i prinosa u prvih pet mjeseci 2022. Iako su se navedena kretanja negativno odrazila na prinose investicijskih portfelja institucionalnih investitora, a u određenim segmentima prouzročila i blage likvidnosne pritiske, povećanje sistemskih rizika u prvom polugodištu 2022. ipak nije bilo značajno i nije ugrozilo stabilnost sektora financijskih usluga. Unatoč tome, i dalje globalno prisutna razmjerno visoka vrednovanja financijske imovine, posebno dionica, povećavaju vjerojatnost i jačinu potencijalnih budućih korekcija cijena na financijskim tržištima, koje se lako mogu preliti i na domaće tržište. Na domaćem tržištu kapitala promet se, nakon intenziviranja početkom sukoba u Ukrajini, tijekom travnja i svibnja smanjio, a cijene dionica u cijelosti su se oporavile od korekcije uzrokovane geopolitičkom krizom. Unatoč smanjenju, koncentracija trgovanja na Zagrebačkoj burzi i dalje je razmjerno visoka, dok je likvidnost, u odnosu na druga usporediva tržišta, relativno niska.

Predsjednica Hrvatske agencije za osiguranje depozita izvijestila je da je u prvom tromjesečju 2022. evidentiran značajan rast ukupnih i osiguranih depozita, što je aktiviralo zakonsku obvezu naplate premije osiguranja depozita kako bi se omogućila zakonski propisana razina zaštite deponenata.

Na sjednici je prihvaćen Godišnji izvještaj o radu Vijeća u 2021. godini.