Održana 17. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Danas je održana 17. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje  predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana, pomoćnika ministra financija Hrvoja Radovanića, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Na sjednici se raspravljalo o glavnim rizicima za stabilnost financijskog sustava, neizvjesnosti oko razvoja epidemiološke situacije i njezinu utjecaju na gospodarska kretanja i financijski sektor. Ocjenjuje se da se izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima blago smanjila zahvaljujući gospodarskom oporavku koji je nadmašio očekivanja, premda je i nadalje umjereno visoka. Rizici vezani uz postojeće strukturne ranjivosti u gospodarstvu izraženi su, a cijene realne i financijske imovine nastavljaju se povećavati, kao i inflacijski pritisci. Uvjeti na globalnim financijskim tržištima i nadalje su povoljni, no njihove bi se nagle promjene mogle negativno odraziti na stabilnost financijskog sustava. To se ponajviše odnosi na eventualni porast kamatnih stopa, koji bi, bude li brži od trenutnih očekivanja, povećao teret otplate duga za dužnike s kreditima odobrenima s varijabilnim kamatnim stopama te bi smanjio vrijednost ulaganja u imovinu osjetljivu na promjenu kamatnih stopa, kao što su dužnički vrijednosni papiri.

Bankarski je sektor i nadalje visoko kapitaliziran i likvidan, a sveobuhvatne mjere potpore tijekom pandemije spriječile su izrazitiji negativan učinak na njihovo poslovanje. Tijekom druge polovine 2021. kreditna se aktivnost nastavila ubrzavati u segmentu kreditiranja kućanstava, pri čemu su stambeni krediti porasli za više od 10% na godišnjoj razini, dok je kreditiranje poduzeća prigušeno. Ukupno poslovanje nefinancijskih poduzeća stabiliziralo se i omogućilo je smanjenje oslonca na mjere pomoći gospodarstvu, pa se i udio ukupnih neprihodonosnih kredita nastavio smanjivati. No, pandemija  je imala nejednak učinak na različite djelatnosti, pri čemu su najteže pogođena poduzeća koja posluju u ugostiteljstvu i prijevozu, za koje blago rastu neprihodonosni krediti. Dobit kreditnih institucija vraća se na pretpandemijske razine, no profitabilnost će u budućnosti biti ograničena niskim kamatnim stopama, promjenama u strukturi bilance prema plasmanima koji su manje rizični i ujedno nose niže prinose, ali i višim troškovima zbog prilagodbe klimatskim rizicima i digitalizaciji poslovanja.

Na domaćem tržištu kapitala cijene su dosegnule pretkrizne razine, iako je trgovanje i nadalje na relativno niskim razinama i uz prisutan trend koncentracije trgovanja. Pozitivna kretanja na financijskim tržištima te snažniji od očekivanoga gospodarski oporavak odrazili su se na rast profitabilnosti leasing društava i društava za osiguranje. U pandemijskim okvirima odlična turistička sezona potpomogla je rast novozaključenih leasing ugovora, što je, uz postupan istek reprograma, pridonijelo djelomičnom oporavku i stabilizaciji poslovanja leasing društava. Unatoč inflacijskim pritiscima, fondovska industrija i nadalje prosječno uglavnom bilježi pozitivne realne prinose. Krizne okolnosti nisu narušile pokazatelje kapitaliziranosti institucija sektora financijskih usluga, a rezultati provedenog ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga na makroekonomske i financijske šokove pokazuju kako je i nakon krizne 2020. on sposoban amortizirati simulirane stresne događaje. 

Članovi Vijeća upoznati su s recentnim makrobonitetnim aktivnostima, a raspravljalo se i o srednjoročnim rizicima na tržištu stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Cijene stambenih nekretnina nastavile su snažno rasti i u 2021., premda po nešto nižim stopama, pa je ukupan porast cijena u pet godina dosegnuo 40%, što je mnogo snažnije od rasta dohodaka, što dodatno pogoršava već ionako slabu priuštivost nekretnina. Porast cijena potiču obilje likvidnosti na financijskim tržištima i pad kamatnih stopa koje dosežu povijesno najniže razine, kao i potražnja nerezidenata. Stambeno kreditiranje i rast cijena podupire i državni program subvencioniranja stambenih kredita. Na rast cijena djeluju i čimbenici na strani ponude, kao što je porast troškova gradnje. Članovi Vijeća raspravljali su o različitim vrstama ekonomskih politika kojima se može utjecati na smanjenje ranjivosti i rizika povezanih s tržištem stambenih nekretnina.