Održana 13. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

U Hrvatskoj narodnoj banci održana je danas 13. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost, pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Zdravka Marića, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzorfinancijskih usluga Ante Žigmana, direktorice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Članovi Vijeća upoznati su s glavnim pokazateljima stanja financijskog sustava i rizika za njegovu stabilnost, koji i nadalje ponajviše proizlaze iz kretanja u međunarodnom okružju. Očekivano zadržavanje kamatnih stopa na niskim razinama u srednjoročnom razdoblju ocijenjeno je kao najvažniji čimbenik koji potiče akumulaciju rizika.

Kada je riječ  o bankovnom sustavu, pokazatelji za 2019. godinu upućuju na poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja, smanjenje valutno i kamatno induciranoga kreditnog rizika te zadržavanje visoke kapitaliziranosti i likvidnosti sustava. U raspravi o kretanjima i rizicima glede kreditnog poslovanja banaka sagledanisu pokazatelji kreditiranja sektora kućanstava te učinci Preporuke HNB‐a o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita. Razmijenjena su isaznanja o mogućnostima ponovne uspostave izdavanja kreditnih izvješća za građane putem kreditnog registra, kao i o riziku sudskih sporova za banke, posebno s obzirom na ogledni postupak u vezi s konvertiranim kreditima u švicarskim francima, koji je Vrhovni sud RH nedavno pokrenuo. Na ovoj sjednici predstavnici HNB‐a izvijestili su  članove Vijeća o makroprudencijalnim aktivnostima poduzetima tijekom 2019. u Hrvatskoj i drugim zemljama EU‐a.

Značenje sektora financijskih usluga raste kontinuirano već deset godina, a isti trend nastavio se i u 2019. pa je krajem rujna sektor financijskih usluga upravljao imovinom u visini od 55% BDP‐a, koja čini jednu trećinu financijskog sustava Republike Hrvatske. Glavni su generator rasta mirovinski fondovi, no i ostali segmenti sektora (investicijski fondovi, društva za osiguranje i leasing‐društva) bilježe rast. Segmenti sektora financijskih usluga nisu značajno direktno povezani, ali velika je njihova indirektna povezanost na osnovi koncentracije ulaganja u državne vrijednosne papire. U okružju niskih kamatnih stopa dominacija obveznica u strukturi ulaganja izlaže financijske institucije sektora financijskih usluga riziku reinvestiranja, a s druge strane povećava vrijednost njihovih obvezničkih portfelja. U skladu s time u 2019. ostvarenisu izdašni prinosi. Tijekom 2019. ostvaren je blagi rast trgovanja na domaćem tržištu kapitala, koje ni u dioničkom ni u obvezničkom segmentu ne pokazuje naznake sustavnoga tržišnog rizika.

Što se tiče tržište nekretnina, na sjednici su predstavljeni preliminarni indikatori tržišta poslovnih nekretnina, a zaključeno je da treba pozorno pratiti kretanje cijena nekretnina te pojačati istraživanja njihovih determinanti. Članovi Vijeća također su upoznati s dosadašnjim postupanjima na temelju Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike o zatvaranju praznina u podacima o nekretninama i budućim aktivnostima usmjerenima na prikupljanje podataka koji nedostaju.

Članovi Vijeća upoznati su i s aktivnostima Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka tijekom 2019. te o planovima za 2020. godinu.