Dobro došli na stranice Vijeća za financijsku stabilnost!
Vijeće za financijsku stabilnost međuinstitucionalno je tijelo koje oblikuje makrobonitetnu politiku Republike Hrvatske, a sastavljeno je od predstavnika HNB-a, Hanfe, Ministarstva financija RH i DAB-a.

Novosti

Održana 14. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost

Objavljeno: 26. svibnja 2020.

U Hrvatskoj narodnoj banci održana je 14. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost, pod predsjedanjem guvernera HNB-a Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Zdravka Marića, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana te direktorice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Marije Hrebac i njihovih suradnika.

Članovi Vijeća upoznati su s glavnim pokazateljima stanja financijskog sustava i rizika za njegovu stabilnost povezanih s pandemijom koronavirusa. Iako je, očekivano, izloženost hrvatskoga financijskog sustava sistemskim rizicima porasla, njegova stabilnost nije ugrožena zahvaljujući zamjetnom smanjenju strukturnih slabosti u gospodarskom i financijskom sustavu tijekom posljednjih godina. Takva pozitivna početna pozicija, uz brzu i snažnu reakciju nositelja ekonomske politike i nadležnih tijela, ublažila je negativne posljedice borbe s pandemijom. Vijeće je raspravljalo o poduzetim mjerama iz djelokruga svih institucija uključenih u rad Vijeća, njihovoj efikasnosti, međudjelovanju različitih mjera i politika te potrebi praćenja i analize njihovih učinaka.

Osim mjera Vlade namijenjenih pomoći gospodarstvu i stanovništvu, analizirali su se i rezultati mjera koje su poduzele Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a posebice onih usmjerenih na olakšavanje financijske pozicije privatnog sektora. Glavni dio mjera odnosi se na moratorije i reprograme postojećih ugovora o kreditu i lizingu klijenata pogođenih pandemijom; do sredine svibnja zaprimljeno je 37 tisuća zahtjeva za moratorije i ostale kreditne mjere, od čega je realizirana gotovo polovina, te 34 tisuće zahtjeva za reprogram ugovora o lizingu, od čega je realizirano 75%. Analiza pokazuje da se vrlo mali broj zahtjeva odnosi na nove kredite za likvidnost, a primijećeno je i da njihova dinamika realizacije nije zadovoljavajuća. Stoga se očekuje da će financijske institucije, u skladu sa svojim poslovnim politikama, ubrzati i proces obrade zahtjeva za nove kredite klijentima pogođenima pandemijom.

Na sjednici je prihvaćen Godišnji izvještaj o radu Vijeća u 2019. godini.